14. 10.2018. 

 

 Sv. Mise u Danilu u 10,00 sati, u D. Kraljicama u 11,15 sati

28. nedjelja kroz godinu (B)


 


Često čujemo krilaticu – pogotovo prije izbora – da bi Hrvatska trebala biti zemlja znanja. I stvarno, teško da možemo zamisliti razvoj društva bez obrazovanja. Nema napretka ni blagostanja bez učenja i istraživanja. Međutim, jesu li znanje i materijalna sigurnost jedini preduvjeti da budemo mirni, spokojni i doista sretni? Gdje možemo naučiti vještinu dobra i mirna življenja? Današnja nam Božja riječ govori o takvom umijeću – o Božjoj mudrosti, onom životnom umijeću razborita i sretna življenja. Neka nas Gospodin prosvijetli svojim duhom i svojom mudrošću, da bismo plodonosno mogli njegovu riječ razumjeti, prihvatiti i u životu provoditi.

  • Gospodine, svojom mudrošću i svojom ljubavlju stvorio si sav ovaj svijet, a nas učinio suradnicima tvoga stvaranja. Gospodine, smiluj se!

  • Kriste, Sine Božji, ti si vječna Mudrost Očeva. Kriste, smiluj se!

  • Gospodine, ti nas pozivaš da živimo po tvojoj mudrosti i tako uspostavljamo tvoje kraljevstvo na svijetu. Gospodine, smiluj se!


 


Što je to mudrost? Riječ zvuči danas zastarjelo. U prvi mah bismo mogli pomisliti da je mudrost manje-više isto što i znanje. Prema tome, onaj tko bi puno toga znao, bio bi mudar. Netko bi onda mogao reći da je onda računalo mudro, jer je u njemu pohranjeno mnoštvo podataka. Mudrost je, očito, nešto drugo. Možda bismo mogli reći da je mudrost skup određenih načela prema kojim čovjek vodi svoj život tako da osjeća da je u skladu sa svojim najdubljim težnjama. Mudar je čovjek onaj koji stekne mir u sebi, mir s drugima i mir sa svojim Bogom. Nije to naučeno znanje. To je čisti Božji dar da čovjek razumije sebe, život, svijet oko sebe, smisao života, da razlikuje dobro i zlo. Zato je mudrost od Boga, Bogu vodi i u Bogu nalazi smisao. Tako se stvarno može dogoditi – a i događa se, hvala Bogu! – da ima ljudi koji nisu obrazovani, a da u isto vrijeme pokazuju veliku životnu mudrost.


Pomolih se i razbor dobih


U starom je svijetu mudrost bila na velikoj cijeni. Tako, na primjer, u Starome zavjetu postoji Knjiga mudrosti i Knjiga mudrih izreka. Danas smo u prvome čitanju čuli odlomak upravo iz Knjige mudrosti (Mudr 7, 7-11). Pomolih se i razbor dobih; zavapih i primih duh mudrosti. Zavoljeh je više nego žezla i prijestolja. U čemu je tolika posebnost mudrosti? Pogledajmo. Zamislimo nekoga tko je vrhunski obrazovan, izuzetno cijenjen kao stručnjak na svome području, te da k tome ima sjajan posao i da dobro zarađuje. Je li to jamstvo da vodi miran i sretan život? Nažalost, itekako se često događa da upravo takvi ljudi nemaju životne mudrosti, nego da naprotiv luduju tako da vode neuredan život, da upropaštavaju svoj brak i svoju obitelj, te da u svojoj silnoj potrebi da budu još bogatiji i još moćniji izobličuje i sebe i svoje bližnje šireći oko sebe nemir, tjeskobu, zavist, nasilništvo, oholost, nepravdu. Mudar čovjek, naprotiv, stavlja u ravnovjesje svoj život i svoj odnos prema drugima. Međutim, mi moramo ići korak dalje: mudar čovjek živi po Božjim zapovijedima, jer ga samo to može ispuniti trajnim mirom i srećom i ovdje na zemlji i u vječnosti. Zato Sveto pismo predstavlja našega Gospodina Isusa Krista kao samu Mudrost. Upravo zato današnja riječ veli na početku dvije stvari. Prvo, za pravu životnu mudrost čovjek se mora pomoliti Bogu i drugo, ona se samo od Boga dobiva. Ohol i umišljen čovjek nikada je ne može pronaći i uživati njezine blagotvorne plodove, pogotovo ne vlastitom snagom. Zato Pavao govori o pravoj mudrosti, onoj koja nije vidljiva očima ovoga svijeta. Veli: Jer i Židovi znake ištu i Grci mudrost traže, a mi propovijedamo Krista raspetoga: Židovima sablazan, poganima ludost, pozvanima pak – i Židovima i Grcima – Krista, Božju snagu i Božju mudrost. Jer ludo Božje mudrije je od ljudi i slabo Božje jače je od ljudi. I onda im govori veoma utješan primjer: Ta gledajte, braćo, sebe, pozvane: nema mnogo mudrih po tijelu, nema mnogo snažnih, nema mnogo plemenitih. Nego lude svijeta izabra Bog da posrami mudre, i slabe svijeta izabra Bog da posrami jake (1 Kor 1,22-27). Evo nam, konačno, najboljeg primjera: u očima ovoga svijeta Isus Krist je bio lud, jer je prihvatio sramotnu smrt na križu, ostavljen od svih, osim od nekolicine najbližih. A pokazalo se upravo suprotno. Tako i mi: slijedimo Božju mudrost i time ispunjamo mirom i radošću svoj ovozemni život, nadajući se vječnome miru, sreći i ispunjenju u nebeskom kraljevstvu.


Sve je zlato pred njom kao malo pijeska


Veli dalje sveti pisac o mudrosti: Ništa ne cijenih bogatstvo u usporedbi s njom. Nisam je htio uspoređivati ni s draguljima, jer je sve zlato pred njom kao malo pijeska, a srebro je prema njoj kao blato. Ovdje nam valja biti razborit. Ovdje pisac ne govori da prezire srebro i zlato. Veli samo da bogatstvo malo vrijedi u usporedbi s mudrošću. I mi bismo htjeli imati takvu razboritost. Zahvaljujemo Bogu za sve dobre darove kojima nas obasiplje. Molimo za hranu i piće, za posao i zdravlje, za dobar društveni život i napredak, ali ga iznad svega molimo da nas sačuva u svojoj mudrosti, to jest da nas održi na putovima svojih zapovijedi da bismo postigli mir i radost u ovome životu unatoč svim poteškoćama, te da bismo tako – po primjeru našega Gospodina Isusa – dospjeli do nebeske proslave, prema njegovoj riječi da je jedino on Put, Istina i Život. Mudrost se prvenstveno sastoji u tome da čovjek živi u skladu s Bogom, s njegovim zapovijedima, vršeći njegovu volju. Naprotiv, okrenuti se od Boga, tražiti neke vlastite putove koji se protive Bogu, a time, naravno, i vlastitoj čovjekovoj naravi, ludost je i čovjekova propast.


A s njome su mi došla sva dobra


Pogledajmo, što se dalje događa. Kada čovjek stavlja na prvo mjesto Boga i njegove zakone, kada se trudi ostvarivati kraljevstvo Božje, gle, već ovdje na zemlji ne ostavlja ga Bog bez kruha svagdanjeg. Zato današnje čitanje na koncu veli: A s mudrošću su mi došla sva dobra i od ruku njezinih blago nebrojeno. Ne znači to, naravno, da će Bog pobožna čovjeka nužno obdariti velikim bogatstvom ovdje na zemlji. Radi se o tome da uz Božji blagoslov čovjek s radošću i zahvaljivanjem uživa u svakodnevnim Božjim darovima. Upravo o tome govori jedna druga mudrosna knjiga Svetoga pisma: Bolje je malo sa strahom Gospodnjim nego veliko blago i s njime nemir. Bolji je obrok povrća gdje je ljubav nego od utovljena vola gdje je mržnja (Izr 15,16).

Bog nas želi osloboditi tjeskobe. Poučava nas da trebamo prvenstveno tražiti njegove putove, njegovu volju, a on će nam onda dati sve što nam je u životu stvarno potrebno da vodimo miran i spokojan život. Zato nam Isus sa svim mirom veli: Tražite stoga najprije Kraljevstvo i pravednost njegovu, a sve će vam se ostalo dodati (Mt 6,33). Evo nam mudrosti. Životne mudrosti. Vječne mudrosti. Dao Bog da od nje i po njoj živimo ovoga tjedna i tijekom cijeloga svoga života, da bismo onda zavrijedili u vječnosti drugovati s Isusom Kristom, vječnom Božjom Mudrošću i sa svima svetima.

 


 


 

 

.

i

 

 

.

 
 
 

 

 
 
 
 
 

 

 
 

 

 

subota, 21. 07. 2018.

Proslava sv. Danijela,

zaštitnika župe Danilo

Sv. Misa u 18,00 sati

Poslije Mise kulturnoumjetnički program

 


prorokSveti Daniel je jedan od četiriju velikih starozavjetnih proroka. Njegova knjiga napisana je s namjerom da podrži vjeru i nadu Židova u babilonskom sužanjstvu, da diže moral i otpor ugnjetenih, da na primjerima veliča heroizam mučenika i postojanost u vjeri. Na slavnim primjerima pokazuje Božju zaštitu i Božje intervencije u spašavanju čovjeka iz sudbonosnih situacija, iz opasnosti duše i  tijela.

A/  Veoma potresni događaji iz Danielova života veoma su česti motivi prikazani kod umjetnika.

Nabukodonorozov san (Dn 2,31-47) Za vrijeme babilonskog sužanjstva mladi Daniel i njegov tri druga odvedeni su u službu babilonskog kralja Nabukodonozora. Daniel  tumači kralju njegov san o kipu koji je sastavljen od različitog materijala. Iznenada odvalit će se kamen od brda, sam od sebe, bez djela od ljudske ruke i udarit će u kip, i kip će se smrviti. Preko Daniela je Veliki Bog saopćio kralju što se ima dogoditi. I reče kralj Danielu; „Zaista, vaš je bog Bog nad bogovima i Gospodar nad kraljevima, Otkrivatelj tajna, kad si mogao  otkriti ovu tajnu.“

Tri mladića u užarenoj peći (3,1-30) Tri židovska mladića, drugovi proroka Daniela, odbijaju da se uz zvukove glazbala klanjaju s ostalim podanicima zlatnom idolu babilonskog kralja Nabukodonozora. Za kaznu, Nabukodonozor ih baca u  užarenu peć. Od vatre izgorje sedam slugu koji su mladiće bacili u peć, a tri mladića neozlijeđena „ hodahu posred plamena hvaleći Boga, slaveći Gospoda.“ Anđeo silazi u peć, razagna plamen, pa u peći  „puhaše kao rosni lahor“ te se čuo „kantik triju mladića“. Kad su izišli iz peći svi su se čudili: „oganj ne bijaše naudio njihovu tijelu, kosa im je Na glavi neopaljena, plaštevi im neoštećeni, nikakav se zadah ognja ne bijaše uhvatio na njih.“

Baltazarova gozba (Dn 5,1-30)  Kralj Baltazar, nasljednik Nabukodonozorov, profanira posvećeno zlatno i srebrno posuđe koje je zaplijenjeno u jeruzalemskom Hramu, pijući iz njega u slavu svojih idola, u gozbama i orgijama s „tisuću svojih velikaša“,sa ženama i suložnicama. Usred toga svetogrdnog čina pojavi se ruka koja na zidu piše tajanstvene riječi koje „svi mudraci kraljevi ne mogaše pročitati pismo niti mu otkriti značenje.“ Doveden bi Daniel koji je pročitao pismo i  kazao njegovo značenje.

Danijel u lavljoj jami (Dn 6,17-29;14,28-42) Babilonci, ozlojeđeni Danielovom borbom protiv njihovih idola: razobličavanjem Belovih svećenika i zatorom zmaja-zmije posvećene Belu, bacaju Daniela šest dana u  jamu u kojoj je sedam gladnih lavova. Na otvor jame stavljaju kameni poklopac i zapečate ga kraljevim pečatom. Lavovi ne učine Danielu ništa na žao. Bog je poslao Anđela koji je zgrabio za kosu proroka Habakuka sa loncem kaše prenio iz Judeje u Babiloniju nad lavlju jamu. Habakuk korz zapečaćeni poklopac dođe do Daniela u jami i preda mu hranu i tada vrati Anđeo kući u Judeju.  Sedmog dana kralj vidje da  Daniel živ sjedi među lavovima u jami, dade ga osloboditi, a njegove tužitelje baci u jamu, gdje ih lavovi odmah proždru.

Čista Suzana ( Dn 13, 1-64) Čestitoj Suzani, lijepoj ženi bogatog Židova Joakima, dok se kupala u svom vrtu, prikradali su se dva požudna starca. Kad ona odbije njihovo napastovanje, oni joj se prijete. Povrijeđeni, oni joj se osvećuju, te je optužuju da su je zatekli u preljubu s nekim mladićem pod stablom u njezinu vrtu.  Preljub – dokazan svjedočanstvom dvojice svjedoka – kažnjavao se kod Židova smrću kamenovanjem.  Daniel je saznao za taj slučaj. Poduzeo je provjeru postupka. Odvojeno je ispitao svakoga od dva staraca da kažu pod kojim su stablom zatekli Suzanu u preljubu.- Jedan odgovori „pod trišljom“, drugi pak „pod jasikom“. Kao lažni svjedoci, bila su ta dva starca kamenovana, a Suzana opravdana.

B/  Apokaliptična viđenja su veoma isto česti motivi kod umjetnika ali i onih koji prate apokaliptičnu literaturu.

Četiri nemani (Dn 7,1-28 i 8,14-28). Iz uzburkanog mora izlaze četiri nemani (lav,medvjed,leopard i neman s deset rogova), kao slike moći i zla velikih vladavina u svijetu: one će biti svladane, a sva vlast bit će predana „sinu Čovječjemu“, te će se uspostaviti kraljevstvo Svetaca Svevišnjega. Apokaliptička viđenja Danijelova  su najviše zlorabljena od lažnih  tumača. Danas te slike koriste razne sekte za svoju promiđžbu.

  1. „Proročica ovih zadnjih vremena“ predstavlja se Majka Božja u Porukama preko najpoznatijeg katoličkog svećenika Don Stefana Gobia. U Porukama tumači 12. i 13. poglavlje Otkrivenja.  „Na putu svojih Poruka vodim vas razumijevanju onog što piše u još zapečaćenoj Knjizi.“ Spominje da je „već došlo vrijeme koje je prorekao prorok Zaharija.“- „Čovječanstvo će doživjeti vrhunac pokvarenosti i bezbožnosti i pobune protiv Boga i otvorenog suprotstavljanja Njegovm Zakonu ljubavi. Ono će spoznati čas svoje najveće  kazne, koju vam je već pretskazao  prorok Zaharija ( Zah 13,7-9 „Udari pastira i ovce će se razbježati! Okrenut ću ruku protiv slabića, i u svoj će zemlji – riječ je Jahvina -  dvije trećine biti istrijebljene, a trećina ostavljena. Tu ću trećinu kroz oganj provesti, pročistit ću ih kao što se pročišćuje srebro, iskušati ih kao što se srebro iskušava.“)

Na Kongregaciju za nauk vjere bilo je postavljeno pitanje. „Kako da razumijemo ponovni dolazak Krista u Slavi?  Ponovni dolazak za Posljednji sud ili još dolazak na zemlju?      Odgovor je bio: O ovoj temi Crkva još nije zauzela zvanični stav. Prema tome može se zastupati jedno ili drugo mišljenje.

U Poruci preko Don Stefana Gobija (br.485. od 31.12.1992.) Majka Božja kaže: „ Više puta sam vam objavila da se bliži kraj vremena i Isusov Dolazak u Slavi. Sada vam želim pomoći  da razumijete znakove opisane u Svetom Pismu, koji pokazuju  da je Njegov slavni Povratak već blizu.“ / Kao prvi znak spominje širenje zablude, drugi je ratovi i bratoubličke borbe, treći je krvavi progon kršćana/

„Četvrti je znak strašno svetogrđe izvršeno po onome koji se suprotstavlja Kristu, tj. Antikristu…“ Tu dalje  Majka Božja citira Drugo pismo Svetog Pavla Solunjanima (2,4-9)  te nastavlja sa citatom iz Matejeva Evanđelja ' Kad vidite, dakle, da grozota  pustoši, po proroštvu Danielovu, stoluje na svetom mjestu – tko čita neka razumije.' (Mt 24,15). Gospa nastavlja u Poruci: „Predragi sinovi, da biste shvatili u čemu se sastoji ovo grozno svetogrđe što je prorekao prorok Daniel. 'Idi, Daniele, ove su riječi tajne i zapečaćene do vremena svršetka. Mnogi će se očistiti, ubijeliti i prokušati; a bezbožnici će i dalje biti bezbožni, bezbožnici se neće urazumiti, a umnici će razumjeti.  Od časa kad bude dokinuta svagdašnja žrtva i postavljena grozota pustoši proći će 1290 dana. Blago onome koji dočeka i dosegne 1335 dana.' (Dn 12,9-1). Gospa tumači dalje: „Sveta Misa je svakodnevna Žrtva, čista Žrtva koja se svuda prinosi Bogu od zore do zalaza sunca. Misna Žrtva obnavlja Isusovu Žrtvu na Kalvariji.  Po protestanskom učenju Misa nije žrtva, već samo sveta večera, tj. spomen na ono što je Isus učinio na svojoj Posljednjoj večeri. Tako će se ukinuti slavljenje Svete Mise. U ovom ukidanju svakodnevne Žrtve sastoji se Antikristovo grozno svetogrđe, koje će trajati otprilike tri i pol godine, tj. 1290 dana“

……

Korisno je stoga pogledati sličnosti  i nadopune među Apokalipsama proroka Daniela i Apostola Svetog Ivana.

Brojač posjeta

375178
Danas
Jučer
Ovaj tjedan
Last Week
Ovaj mjesec
Last Month
UKUPNO
379
124
830
373179
3106
5964
375178

Vaša IP adresa je: 54.198.55.167
Server Time: 2018-10-17 22:37:57