28.08.2016.

 

Sv. Mise u Danilu u 10,00 sati

              u Slivnu u 11,15 sati

 

 

23. NEDJELJA KROZ GODINU (C)

 

Današnja  nedjelja poučava što je u životu najvažnije. Za što se trebamo opredijeliti bez pogovora?

Prvo čitanje (Mudr 9, 13-18b)

Tko će se domisliti što hoće Gospodin?

Često smo kolebljivi i nesigurni kad je u pitanju što Bog od nas želi i traži. Tako i kralj Salomon, koji se moli Bogu za mudrost, uvjeren je da naravni razum nije sposoban spoznati Božju namisao i pravilno shvatiti njegovu svetu volju. A ipak je to najvažnije za svakog razumnog stvora. Što će čovjeku sva zemaljska mudrost, ako je lišen one koju posjeduje njegov izvor i cilj, a to je Bog.

Boga, njegovu volju možemo upoznati samo ukoliko nam se On sam otkrije. Stoga nam objavljena mudrost Božja ukazuje kako nam je živjeti na zemlji i kako doći k Bogu.  sluškujući poticaje Duha Svetoga koji govori kroz glas savjesti i kroz riječ Božju, čitanu i tumačenu u vjerničkoj zajednici, ljudi mogu učiti što je Bogu milo i spašavati se milošću njegovom.

Drugo čitanje (Fil 9b-10. 12-17)

Primi ga, ne kao roba, nego kao ljubljenoga brata.

Poslanica Filemonu je Pavlova molba gospodaru Filemonu, kojega je Pavao osobno uveo u kršćansku zajednicu, da oprosti svome odbjeglom robu Onezimu sam zločin bijega i materijalnu štetu koju mu je prouzrokovao pred bijeg. Onezim je u svom bijegu dolutao do Rima. Tu je, vjerojatno od krštenih robova, čuo za sužnja Pavla kojega se sjetio iz kuće svoga gospodara Filemona. Probio se do Pavla, primio pouku o kršćanstvu, krstio se i zaželio ponovno poći Filemonu. Pavao mu je rado dao preporuku kojom svjedoči kako su kršteni gospodari i kršteni robovi braća u Kristu, iako pred državom i dalje jedni ostaju gospodari a drugi robovi.

Tako je odbjegli rob Filemonu kao kršćanskom gospodaru stečen na nov način, i to zauvijek. Filemon ga dobiva “ne više kao roba, nego više od roba, kao brata ljubljenoga”. Oni će i dalje pred državom ostati gospodar i rob, ali u zajednici vjernika “nema više roba slobodnjak” jer su “svi Jedan u Kristu Isusu”.

Evanđelje (Lk 14, 25-33)

Tko se ne odrekne svega što posjeduje, ne može biti moj učenik.

Ni na jednom drugom mjestu Isus s ovakvom ozbiljnošću ne govori o uvjetima za nasljedovanje kao u današnjem evanđelju. Nasljedovanje Isusa nije jednostavno. Ono ne mora biti fizičko kročenje za Njim i s Njim, to ne mora biti tjelesno odvajanje od svega dosadašnjeg, ali to svakako mora biti prioritet svakog kršćanina.

Oni koji kane poći za Isusom i slijediti ga, moraju čvrsto odlučiti i izabrati. Gospodin nikoga ne prisiljava, zna da je teško ostaviti obitelj i svoju ulogu skrbnika za njihove zemaljske potrebe. Zato kao da kaže: „Dobro razmislite! Morate se jasno opredijeliti.“ Budući da imamo slobodu odrediti što nam je prioritet, i s obzirom da smo mudra i razumna bića, Krist u naše ruke stavlja tu veliku i tešku odluku.

MISNA ČITANJA

*******************************

ROĐENJE BLAŽENE DJEVICE MARIJE – MALA GOSPA 

Blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije, Mala Gospa slavi se 8. rujna, devet mjeseci nakon svetkovine Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije.

 

Marijino rođenje je pretkazano i naviješteno uStarom zavjetu. Nakon pada Adama i Eve u grijeh, Bog im se ukazuje, prekorava ih i tjera ih iz zemaljskog raja. Bog govori zmiji: “Neprijateljstvo ja zamećem izmedu tebe i žene, izmedu roda tvojeg i roda njezina: on će ti glavu satirati, a ti ćeš mu vrebati petu” (Post 3,15). Drugi vatikanski sabor naučava, da je Marija proročki označena u tome obećanju o pobjedi nad zmijom.

 

Marija spada, kako nam govori sveto Evanđelje, u niz ljudi koji su omogućili dolazak Spasitelja na ovu zemlju. Marijina je veličina i uzvišenost u njezinoj povezanosti sa Sinom Božjim Isusom Kristom kojega je ona začela u svojoj prečistoj utrobi po Duhu Svetome i rodila nama za Spasitelja. Zato Dan Rođenja Majke Božje odmah usmjerava naše misli i naše srce prema njezinu božanskom Sinu.Današnji blagdan zapravo je poziv na radost jer je Rođenjem Presvete Djevice Marije, Bog dao cijelom svijetu konkretnu garanciju da je spasenje već blizu.
Bog nam je dakle darovao Mariju za naše spasenje i za naše posvećenje. Bog nam je darovao Mariju za našu Majku. A Marija nam pomaže iznad svega da sačuvamo netaknutu »vjeru u Boga«, onu vjeru koja nam je dana na Krštenju i koja mora neprestano rasti i sazrijevati u vama u svim stadijima našega kršćanskoga života.
Također i mi kao i Marija moramo neprestano razmišljati u svome srcu o istinama naše vjere, odnosno trebamo biti otvoreni riječi Božjoj i podložni njegovoj svetoj volji tako da bi naš svakidašnji život: osobni, obiteljski, društveni i crkveni, bio uvijek u savršenom slaganju i u skladnoj dosljednosti s Isusovom porukom spasenja, s naukom Crkve i s primjerima svetaca.
Povijesni korijen ovog blagdana je godišnji spomen posvete Bogorodičine crkve u Jeruzalemu u 5. st. uz koju je kasnije podignuta crkva sv. Ane, Marijine majke. Među kršćanima Egipta kružio je već oko 200. god. legendarni spis “Jakovljevo proto-evanđelje” prema kojemu su se Marijini roditelji zvali Joakim i Ana, a svoje prvo i jedino dijete dobili su u odmaklim godinama nakon što su im se susjedi izrugivali da im Bog za kaznu ne daje djece. Objavljeno im je da Bog ima posebnu namjeru s njihovom kćerkom Marijom i zato se je s ljubavlju spremali za njezinu buduću zadaću. Krajem 7. st. papa Sergije I. uveo je ovaj blagdan u Rimu, a odatle je proširen među kršćane Zapada.

 

 

 

21. 07. 2016.

 

SVETI DANIJEL

Sv. Misa u Danilu u 10,30 sati 

predvodi biskup šibenski Ante Ivas

 

KRIZMA U ŽUPI

 

Potvrda (krizma)

 


Tizian: Silazak Duha Svetoga

Potvrda je sakramenat Duha Svetoga. Isus Krist je začet i rođen po Duhu Svetom od Marije Djevice. Kod krštenja na Jordanu vidljivo mu je darovan Duh Sveti koji ga je “pomazao” za Mesiju. Sam je za se posvjedočio: “Na meni je Duh Gospodnji… On me posla blagovjesnikom biti siromasima; proglasiti sužnjima oslobođenje, vid slijepima: na slobodu pustiti potlačene, proglasiti godinu milosti Gospodnje” (Lk 4.18). Evanđelje bilježi da je u svemu svom javnom životu govorio i radio ispunjen Duhom Svetim.
Isus je i svojim učenicima obećao Duha Svetoga kao Duha istine koji će ih uvesti u svu istinu, Duha snage kojim će svjedočiti za njega. kao Duha Tješitelja i Branitelja. Obećani dar Duha primili su učenici na prve Duhove i odmah su polaganjem ruku taj dar prenosili na sve krštene. Time se događaj Duhova u Crkvi kroz sve vjekove obnavlja: Duh Sveti utvrđuje srca Isusovih učenika u vjeri, u nadi, u Ljubavi i svjedočenju.
Uz polaganje ruku brzo se kao prikladan znak potvrde pojavilo i pomazanje krizmom. Njime se označuje pomazanje Duhom Svetim, što se u Svetom pismu često spominje. Danas u svetoj potvrdi na potvrđenike, da bi primili Duha Svetoga, redovito polažu ruke biskupi, koji su nasljednici Apostola.
Potvrda nastavlja i dopunjuje ono posvećenje koje je započelo krštenjem. Zato se kod odraslih krštenika potvrda (krizma) podjeljuje odmah poslije krštenja, a slavlje se dovršava euharistijom: to su tri temeljna sakramenta, oni potpuno uvode čovjeka u Crkvu i njezina dobra, iznutra ga izgrađuju i osposobljuju za život po vjeri. Zato se i zovu “sakramenti pristupa u kršćanstvo” ili “sakramenti inicijacije”.
Da bi netko mogao pristupiti potvrdi, valja da je kršten, da je u milosti (tj. u prijateljstvu s Bogom i ljudima), da je prikladno poučen i da je kadar obnoviti krsna obećanja.
Potvrđenici koji su bili kršteni kao mala djeca obnavljaju krsna obećanja prije potvrde: od riču se sotone i ispovijedaju krsnu vjeru. Tako svjesno i osobno prihvaćaju ono što su nekoć kao djeca primili pristankom svojih roditelja. kumova i kršćanske zajednice.
Bitni obred potvrde je : pomazanje krizmenim uljem na čelu, koje se izvodi polaganjem ruke i  riječima: Primi pečat dara Duha Svetoga.
Potvrđenik odgovara: Amen.

Tako je potvrđenik zauvijek “obilježen” Božjom ljubavlju i svojim obećanjem da će biti  vjernik. Taj je “biljeg” pred Bogom “neizbrisiv”.
Potvrđenike prate i predstavljaju biskupu kumovi. Prikladno je da to budu isti koji su bili i na krštenju (ali mogu biti i drugi). Budući da su kumovi pomoćnici i predvodnici u kršćanskom životu potvrđenika, osim što će mu biti prijatelji na koje će potvrđenik uvijek smjeti računati, oni valja da se ističu i uzornim kršćanskim životom:

  • da budu dovoljno zreli za tu zadaću;
  • da su kršteni te da pripadaju Katoličkoj Crkvi, da su potvrđeni i pričešćeni;
  • da im crkveni zakoni ne zabranjuju vršiti službu kumova.

Po sakramentu potvrde (krizme) na poseban način primamo dar Duha Svetoga koji nas ispunja svojim svjetlom i svojom snagom te nas “potvrđuje”, to jest ušvršćuje i utvrđuje u vjeri i ljubavi. Ono što nam Duh Sveti na otajstven način dariva i izvodi u nama po sakramentu potvrde ukratko bismo mogli izraziti ovako:

  • Duh Sveti usavršuje i dopunjuje u nama unutarnju sličnost Kristu (“suobličenje” Kristu) što nam je darovana na krštenju;
  • potvrdom se krštenik potpunije i na osobniji način uključuje u Crkvu (potpunije se “ucjepljuje” u otajstveno Kristovo Tijelo i na potpuniji način postaje članom Božjega naroda). Time potvrđenik postaje sposobniji i obvezatniji sudjelovati u poslanju Crkve i preuzimati u njoj službe i odgovornosti. Zato kažemo da sakramentom potvrde postajemo “odrasli”, “zreli”, “Punoljetni” članovi Crkve.
  • Duh Sveti nas ispunja svojim svjetlom da bismo što bolje mogli razumjeti ono što nam je Bog objavio, osobito po svom Sinu Isusu Kristu (Duh Sveti nas “uvodi u svu istinu”);
  • Duh Sveti nas ispunja svjetlom i ljubavlju da bismo u događajima i ljudima koje susrećemo mogli prepoznati Božju prisutnost i Božji poziv da se neprestano što dosljednije uključujemo u izgradnju novoga, Božjega svijeta;
  • Duh Sveti nas ispunja snagom i slobodom da bismo hrabro, kao punoljetni i odrasli kršćani, mogli živjeti po vjeri i za nju svjedočiti.

 

Vrijeme kroz godinu


Ta vidješe oči moje spasenje tvoje, 
koje si pripravio pred licem svih naroda! 
(Lk 2, 30-31)

 

 

 

Vrijeme kroz godinu je preostalo vrijeme u godini kada se izuzmu liturgijska vremena s posebnim obilježjem. Ukupno ima 33 ili 34 tjedna, a dijeli se u dva dijela. Prvi dio započinje s ponedjeljkom po blagdanu Krštenja Gospodinova(prva nedjelja poslije Bogojavljenja) i traje do utorka uoči Pepelnice.

Nastavlja se drugim dijelom ponedjeljak poslije Duhova i završava u subotu pred početak Došašća. Namjesto prve nedjelje kroz godinu slavi se blagdan Krštenja Gospodinova. U nedjelju poslije Duhova slavi se svetkovina Presvetog Trojstva. Posljednje nedjelje kroz godinu slavi se svetkovina Krista Kralja

 

Ova živa predodžba Kristova života, ovo postepeno prikazivanje vjerskih činjenica, kojima se zapravo opetuje i nastavlja samo Kristovo djelo spasavanja, dakle Kristov život, kako ga sada nastavlja u Crkvi svojoj za naše spasenje, to je crkvena godina. Ona služi za proslavu Presvetoga Trojstva, ona nam predočuje i ljubav Oca koji je svoga Sina na svijet poslao, ljubav Sina koji je za nas umro i ljubav Duha Svetoga koji je k nama sišao da nas posveti. Crkva je svoju liturgiju, javne molitve i čitanja tako organizirala da nam što bolje predstavi osobu Spasitelja i što jasnije prikaže njegovo djelo. Svrha svega toga je da se u nama postupno učvršćuje kraljevstvo milosti.

Osim što je ponavljanje života Kristova u Crkvi, crkvena je godina također i ponavljanje svega toga u pojedinim vjernicima koji su jasnoćom svoje vjere i snagom nasljedovanja došli na čast oltara. Na nama je da i mi taj život u sebi uobličimo.

Mi kao kršćani, tijekom crkvene godine moramo aktivno sudjelovati u onome što nam je ponuđeno. Naša je zadaća da obnovimo u sebi Duh Kristov i da se preporodimo u nutrini.

Kako se ovaj ciklus svake godine ponavlja, nama se daje prilika da uvijek nanovo dodajemo zrnca svojoj savršenosti. Samo ovako se polučuje svrha otkupljenja: spasenje svijeta ili obnavljanje, uzdržavanje i razgranjivanje kraljevstva Božjega u čovječanstvu. Samo ovako živjet ćemo mi u Isusu, a Isus će živjeti u nama. 

Otac Vendelin Vošnjak

 

 

Brojač posjeta

224132
Danas
Jučer
Ovaj tjedan
Last Week
Ovaj mjesec
Last Month
UKUPNO
71
117
1218
220686
6812
8466
224132

Vaša IP adresa je: 54.81.51.15
Server Time: 2016-08-26 10:21:43