crkva sv. Ante

CRKVA SV. ANTE

Crkva sv. Ante u Kraljicama podignuta je 1920.-22. godine. To je pačetvorina s pravokutnom apsidom. Na  pročelju je, uz dva prozorčića, iznad vrata kamena 8-latična rozeta a na vrhu betonski zvonik na preslicu. Glavni oltar je kameni i na njemu stari kip sv. Ante. Uz trijumfalni luk je kip sv. Nikole putnika. Krov crkve je popravljen 1973. godine. Zvona su elektrificirana 2005. godine.

Glavni oltar u crkvi sv. Ante u Kraljicama

Kip sv. Antuna pustinjaka u crkvi u Kraljicama

 

Kapela sv. Nikole u Kraljicama

 

DANILO KRALJICE U MLETAČKOM I AUSTRIJSKOM KATASTRU

 

 

 

 

 

 

Krajeve oslobođene od Osmanlija, za Bečkoga ili Morejskoga rata, u zaleđu dotadašnje Dalmacije mirovnim ugovorom u Srijemskim Karlovcima 1699. g. dobila je Venecija, te ih je nazvala: nova stečevina.

Na to područje, u dva navrata, Venecija naseljava novo stanovništvo, vršeći razdiobu zemlje po članu obitelji, s nasljednim pravom u muškoj liniji, uz obavezu obrade zemlje, davanja desetine od uroda i sudjelovanje u ratu. Ako dvije godine uzastopno posjednici ne bi obrađivali zemlju, istu bi morali vratiti državi.

Razdiobom zemljišta izvršen je i popis svih posjednika izradom topografskih karata.

U popisu se navode: harambaša, od naroda izabrani a od strane države potvrđeni lider partikularne zajednice, zatim nositelji posjeda, veličina njihova posjeda izražena u padovanskim kampima, broj članova njihovih obitelji, broj sposobnih za vojsku u svakoj obitelji, te vrsta i broj stoke unutar svake obitelji. Za posjednike koji nisu boravili u samoj partikularnoj zajednici uglavnom se navodi i mjesto njihova boravišta. Za područje nekadašnjeg Orišja, sada pod imenom Sv. Daniel i za predio Slivno sastavljen je katastar tj, izvršen je popis svih posjednika i njihove imovine 1709. g. (U ovom listu br. 4. objavljen je prijepis originala u Državnom arhivu Zadar, kojega je obradio Ante Vukšić). Po tom popisu i Vedraminovoj karti Sv. Daniel i Slivno sačinjavaju jedinstvenu cjelinu.  

Ovaj katastar je bio osnovni zemljišnji popis koji se nije mijenjao do početka prve ausrijske katastarske izmjere 1823. g.

Glavar Danilo Kraljica Jure Sulje, pristav ( zamjenik glavara) i starci (stariji ljudi koji se odlikuju mudrošću i ugledom u zajednici) dočekali su 29. svibnja 1824. g. u Danilo Kraljicama prestavnika općine Šibenik Stipana Šupuk, prestavnika općine Drniš Petra Capuletto, te glavare, pristave i starce Danilo Birnja. Radonića, Mirlovića, Ljubostinja, Slivna i Vrpolja na temelju čijih su iskaza katastarski službenici sastavili zapisnik o omeđivanju katastarske općine Danilo Kraljice.

Godine 1825. napravljene su mape, 16 listova i jedan dodatak za više listova.

Uz iskaze glavara Danilo Kraljica Mate Bralić te Krste Vukšić, Jakova Grandeš, Mate Gega, Tome Erak, Ivana Pilić i Lovre Vukšić 10. travnja 1826. g. sastavljen je zapisnik čestica zemlje, njih 2152. U istom zapisniku 20 godina poslije selo prestavljaju: glavar Ante Sulje, te Krste Vukšić, Mate Stričan, Ivan Zvire, Krste Samaluk i Ante Bralić. Godina 1848., 1852. i 1854. sastavljeni su dodatci zapisniku čestica zemlje. Raspored po kulturama i klasama sastavljen je 1841. g., a ekonomski opis sastavljen je 1844. g. Promjene u strukturi vlasništva zavedene su 1851. g. a promjene nastale u predmetu zemljarine zavedene su 1853. g.

10. travnja 1826. g. sastavljen je i zapisnik čestica zgrada, njih ukupno 160. Uz crkvu sv. Daniela, te 4 kule ( kuće na kat) Jakova, Ivana i Pavla Grubišić i Filipa Zvire čest. zg. 6., Tonke Chejso čest. zg, 14., Bartola, Marka, Jure i Ivana Sulje čest. zg. 62., i Ante , Marka Nikole i Stipana Marijan čest. zg. 76. bile su to prizemne obiteljske kuće i gospodarske zgrade, uglavnom mještana Danilo Krakjica. Godina 1848. i 1852. sastavljeni su dodatci zapisniku zgrada. Popis svih vlasnika zgrada s iznosom godišnje kućarine, koju su plaćali sastavljen je 5. svibnja 1846. g. U tom popisu se navode: Jakov Grandeš, Pavao Grandeš, Ivan Grubišić Zvire, Andrea Galvani, Andrija Lapo pok. Šimuna, Ana Marijan pok. Nikole, Petar Šizdrag, Mate Gega, Ivan Šizdrag pok. Ante, Pajo Mišura, Krste Samaluk, Manda Vukšić ud. Mate Samaluk, Mate Samaluk pok. Ivana, Krste Samaluk pok. Mate, Marko Samaluk pok. Vida, Ante Stričan pok. Mije, Nikola Stričan, Ursula Palmina, Ante Sulje pok. Ivana, Jure Sulje, Bartol Sulje, Stipan Sulje pok. Marka, Stipan Vučenović pok. Tome, Stipan Vučenović pok. Ivana, Ivan Marijan pok. Ivana, Ivan Marijan pok. Stipana, Mate Marjan pok. Ante, Krste Vukšić pok. Frane, Lovre Vukšić pok. Bartola, Pajo Vukšić pok. Mate, Ivan Brajković pok. Ivana, Jakov Brajković, Ivan Kljajić pok. Lovre, Andrija Klisović pok. Pavla, Mate Klisović pok. Vida, Mate Rak, Nikola Rak, Lovre Rak, Ante Klisović pok. Grge, Nikola Mišić, Šimun Klisović pok. Filipa, Lovre Klisović, Bartol Klisović pok. Jakova, Ante Lapo pok. Mate, Josip Mišić pok. Mate, Ivan Mišić pok. Mate, Toma Erak, Jure Perdon pok. Ante, Luka Spahija, Nikola Spahija pok. Ivana, Martin Spahija, Ivan Spahija pok. Luke, Mate Stričan, Ante Sulje pok. Tome, Lovre Vukšić, Pajo Vukšić pok. Mate, Jakov Ramađa pok. Bartola. Ante Ramađa, Toma Ramađa, pok. Ivana, Nikola Ramađa pok.Ivana, Ivan Pilić, Ante Mišura, Jakov Mišura, Ivan Mišura pok Mije, Ivan Mišura, Ivan Mišura, Mate Bralić, Jure Sulje, Ivan Vučenović pok. Nikole, Nikola Vučenović pok. Tome, Ivan Grandeš pok. Ante, Tonka Chejso, Jure Rak pok. Ante i Mate Stričan. Skoro svi oni se navode i u zapisniku iz 1826. g. osim nekolicine umjesto kojih se navode njihovi predhodnici. U zapisniku 1826. g. se navode još i ostali muški suposjepnici čest. zg.

Iskazi svih posjednika po anagrafskom broju kuća i abecedne imenike svih posjednika sastavljeni su 1874. g. pa opet 1877. g. kada je sastavljen i proračun k.o., te izvršena reambulacija s ucrtavanjem svih promjena na prvim mapama, budući da je od 1869. g. zakonom propisana visina zemljarine po čistom prihodu na zemlji, kao uvod za osnivanje zemljišnika, kojega je 1881. g. utemeljila austrijska uprava.

Nakon popisa žalbi pogrešno upisanih posjeda 1881/ 82. g. izvršen je 1883. g. popis svih posjednika s popisom svih čest. zem. i zg. koje su posjedovali te s ukupnom površinom posjeda i prihodom.

Godine 1896. izvršena je rekapitulacija katastarskog prihoda, a po tom i rekapitulacija po kulturama i klasama.

Prema zapisniku čest. zem. iz 1826. g. u Daniko Kraljicama se razlikuju sljedeći lokaliteti: Kraljice, Kremenovo, Rašeljka, Norilj, Polača, Munjača, Orišje, Sv. Daniel, Jakinje, Bitinj, Katun, Dabar Ostrig i Draga, ipak dva su glavna lokaliteta: Donje Danilo Kraljice i Gornje Danilo Kraljice s jedinstvenom strukturom seoske uprave do 1938. g. kada su se razdvojili na dva zasebna sela od kojih se Donje Danilo Kraljice počimaju nazivati Gornje Danilo, a danas Danilo, te dobijući svatko svoju upravu, ipak do danas tvore jedinstvenu k.o. Danilo Kraljice formiranu 1824. g,

Granice nisu bile vidljive, pa su se početkom 20. st. intezirale svađe mještana Danilo Kraljica s mještanima Danilo Birnja, Slivna i Vrpolja u pograničnim područjima.       Da bi se riješili ti problemi formirana su povjerenstva koja su temeljem zapisnika o omeđivanju iz 1824. g. i mapa iz 1825. g. vidljivim označili granice. Spor s Radonićem radi Kremenova se vodio još od formiranja mletačkog katastra po do Drugog svjetskog rata pred svim istancama, a sukob s Mirlovićom se vodio mnogo kraće, te su ga Danilo Kraljice i izgubile. Budući da su se matične knjige koje se odnose na Danilo Kraljice sačuvale tek od 1851. g. podaci mletačkog katastra 1709. g. te ausrtijskog prve polovine 19. st. su dragocjen izvor informacija o stanovništvu Danilo Kraljica tog vremena.

 

Brojač posjeta

316061
Danas
Jučer
Ovaj tjedan
Last Week
Ovaj mjesec
Last Month
UKUPNO
115
113
359
314896
2659
4309
316061

Vaša IP adresa je: 54.196.2.131
Server Time: 2017-11-21 21:53:20